Miloš Đajić Blog
Boj se ovna, boj se govna, a kad ćeš živeti.. M. Selimović

Koristimo lepotu

Kategorija: PR ; Datum: 10. 06. 2022. ; Autor: Miloš Đajić

Drugi dan Spark.me je bio još bolji nego prvi. Hvala svima koji su pročitali moje impresije sa prvog dana Spark.me i slali komentare.

Dohvati zvezde

Počelo je zvezdama ali u pravom smislu te reči. Dok sam živ pamtiću rečenicu

„Svako ima pravo da vidi zvezde!“


Malo mamurni od žurke prethodne večeri odmah smo se rasanili kada je na binu stupio Daan Roosegaarde. Daan je umetnik i inovator. Čovek koji spaja umetnosti i tehnologiju u urbanim prostorima. Ne možete odoleti njegovom optimizmu koji je kao neki veliki talas preplavio salu bivšeg Doma Vojske. Počeo je važnom temom promena i kako ih približiti ljudima. Kako budućnost oslikati lepšom. U vezi sa zvezdama rekao je da 80% populacije ne može svako veče da vidi zvezde zbog “svetlosnog zagađenja”.

Druga rečenica koja ostaje urezana je

„Ne koristimo dovoljno lepotu da ljudima približimo promenu“

Ubica ideja

Moramo zamišljati lepši svet da bismo ga u budućnosti stvorili. Govorio je o idejama i pitao nas koje su to dve reči koje ubiju svaku ideju? On je iz tog razloga izmislio „Yes but“ stolicu. Umesto YES but treba da korstimo „What if“.

Kako znamo da je neka ideja dobra pitao nas je? Niko ne zna. Savetovao nas je jednostavno da se predamo ideji, hranimo je i sledimo je da nas ona odvede negde, negde gde nikad nismo bili. Govorio je o dizajnu kao načinu za reprogramiranje naše svesti. Klimatske promene su mu posebna inspiracija tako je nastao projekat iz Bilbaoa zamene vatrometa svetlosnim efektom kao i projekat . Stalno je ponavljao da ne možemo da sačuvamo prirodu ako nismo povezani sa njom. Pozvao nas je da se uvek trudimo da ljudi osete ono što im poručujemo.

Treća rečenica koja mi se urezala je

„Brojevi nam ne pomažu u promenama“

Otkrio nam je poznatu tajnu šta treba da uradimo da se stvari dese. Prvi zadatak je da moramo imati poetsku priču o konkretnoj stvari. Drugi zadatak je da moramo imati precizan plan delovanja.

Sve u svemu inspirisao me je i pratiću u budućnosti radove ovog divnog i pre svega pozitivnog čoveka. Pogledajte i Hanin post o njegovom predavanju.

Zabavna priča o kreativnosti

Na scenu je stupio mag kreativnosti Fredrik Haren. Fredrik je istraživač kreativnosti i predavač. Biilo mu je dosta teško, jer je publika još uvek bila mentalno u prethodnom predavanju. Videlo se da je iskusan i da će znati da se izbori sa izazovom. Uveo je više interaktivnosti i šala tako da je osvojio srca publike i privukao njihovu koncentraciju i pažnju. Odlična lekcija za veštine prezentacije.

Iznenadili smo ga time koliko smo bili samouvereni u stavu da smo kreativni ali nam je to pred kraj predavanja vratio i pokazao nam da to što mi mislimo da smo kreativni ne znači i da jesmo. Stalno se šalio na račun veličine Crne Gore i procenta od preko 90% ljudi (svetski prosek je 45%) koji su uvereni da su kreativni. Inače pomenuto globalno istraživanje koje kaže da 98% ljudi smatra da je kreativnost važna na njihovom poslu. 45% veruje da su oni lično kreativni a 2% kaže da njihove kompanije rade nešto na poboljšanju kreativnosti zaposlenih. Istakao je da je danas bitnije biti kreativan nego pre 25 godina jer se dešavaju neverovatne promene u svim industrijama.

Curiosity

Osvrnuo se i na reč Curiosity. Kaže ona se često doživljava negativno. U smislu gledaj si svoja posla šta si znatiželjan? Ali, bez znatiželje/radoznalosti nema kreativnosti. Ako nisi znatiželjan u vezi nečega, do toga ti nije ni stalo. Ispričao je priču o svom istraživanju koje je globalno sproveo. Istraživao je kreativnost u pripremi hrane jer kultura utiče na hranu koju jedemo. Ako imamo različite kuhinje da li se razlikujemo u kreativnosti? Njegova teza je da o kreativnosti možemo učiti od svakoga. Uzeo je tri zemlje kao primer Iceland, Severna Koreja i Mongolija. Iceland je zemlja koja i dalje korsti vikinški jezik koji je ostao jedan od najanahronijih u Evropi. U Severnoj Koreji kreativnost gledaju kao veštinu masa, a ne individualnu veštinu. Govorio je o Kini i njihovoj kulturi kopiranja. Njihova kreativnost kopiranja je nešto što je istraživao.

Ideje

I on je govorio o idejama. Napravio je i formulu za kreativnost gde je svaka idea = person (knowledge + information). Opet se vratio na kopiranje,jer Fredrik smatra da je svaka inovacija kombinacija dve postojeće stvari nečega što je neko drugi već stvorio. I tu je opet poentirao da ako je svaka inovacija kombinacija onda je i svaki inovator neko ko kopira. Vratio nas je na naše glasanje da verujemo da smo kreativni. Prezentovao nam je sliku skulpture i stuba dalekovoda i tražio da na licu mesta smislimo kako bi mogli da ih ukomponujemo. Onda se našalio i rekao da ipak pokazujemo da više mislimo da smo kreativni nego što smo kreativni.  Na samom kraju se vratio se na veličinu zemalja rekavši da velike ideje i veliki snovi ne zavise od veličine zemlje iz koje dolazite.

Srećni ljudi

Katy Leesom je imala izuzetno težak zadatak da posle dva fenomenalna predavača iznese svoje predavanje. Trebala nam je svima pauza i moja preporuka za ubuduće je da psole ovakva dva predava kao što su bila Daan-ovo i Fredrikovo mora ići pauza.

Katy govorila o radnom angažmanu, učešću zaposlenih i njihovom zadovoljstvu. Važna tema jer smo i na ovoj konferenciji čuli da je npr. tokom pandemije Covid 19 10% ljudi iz marketinga napustilo posao. Njeni podaci su bili podeljeni po generacijama.

Njena teza je bila da srećni ljudi bolje rade. Govorila je o važnosti treninga upravljanja i da kompanije treba posebnu pažnju da obrate na tu vrstu treninga. To je važno, jer se naše okruženje ubrzano menja i ne možemo upravljati na isti način kao ranije.

Slatka pauza

Otišli smo na zasluženu kafa + sladoled pauzu. Koka – Kola, Ledo i Astoria group sponzorstva su bili pun Spark.me pogodak.

Sreća

Dave Birss je naš stari poznanik i povratnik na Spark.me. Ovoga puta je govorio o srećnim hormonima tj. kako da ih iniciramo u mozgovima naše publike.  Počeo je odličnim video materijalom o izlasku leptira iz larve. Leptir se dugo mučio da izađe i onda pojeo svoju larvu. Da smo mu npr. pomogli da izađe ne bi mogao da poleti.

To mu je poslužilo da napravi paralelu koliko smo aktivni tj koliko fizičkog napora koristimo na poslu. Napravio je retrospektivu poslova kroz vreme i koliko smo fizičkog napora ulagali u ono što radimo. Danas je to u najvećem broju slučajeva pokretanje samo pristiju. Jedna od opasnosti je da manjak fizičke aktivnosti vodi u depresiju.

Outsorcing

Zatim smo govorili o tome koliko danas „outsorcing“ stvari od uređaja. Koliko su nam životi siromašniji. Ne pamtimo datume, ne pamtimo telefone, ne računamo najprostije matematičke radnje. Puštamo mašine da odlučuju umesto nas. To se zove Google effect Google effect. Zaboravljamo da ono što je sačuvano na uređajima mi zaboravljamo.

„Ako želiš da nešto bude uspešno, moraš inspirisati ljude da rade više za to“

Dao nam je sedam načina za veće angažovanje mozga. Potreban nam je kvantite vremana da provedemo sa ljudima, a ne samo kvalitet kojem svi težimo. Zato se osećamo usamljenim. Potrebno je da učimo ljude kako da se odnose sa dostojanstvom prema drugim ljudima. Uvek učinite da ljudi osete da su završili posao. Tako podstičemo lučenje hormona. Završio je svoje predavanje sa „I Love you“

Startup

Spark.me od samog početka je bio prilika za različite start up projekte da dobiju nagradu i idu da se predstave na globalnom sajmu u San Francisku. Ove godine je 6 timova ušlo u polufinale a pobedio je tim Medpack koji je inovirao sistem za uzimanje terapije.

Ecosystem svetske ekonomije

Profesor Michael Jacobides je bio poslednji govornik ovogodišnje Spark.me konferencije. Ovo je bilo predavanje za ekonomiste i moram priznati da dosta toga i nisam baš najbolje razumeo. Govorio je o velikim tech igračima i ecosystemu koji su napravili. Zbog svih aktuelnih kriza menja se svetska ekonomija i on je postavio je pitanje da li je rast održiv? Ukazao je da veliki tech igrači nisu dovoljno regulisani. To nije sexy posao ali je neophodan.

Na kraju hvala čitavom timu koji je urekordno kratkom roku od 2.5 meseci napravio čitavu konferenciju. Bilo je više nego inspirativno i korisno. Pokazalo se da su nam konferencije uživo neophodne. Potreba za komunikacijom i razgovor o rešavanju problema su ono što je nedostajalo.

I za kraj

Vidimo se ponovo na sledećm Spark.me jer ko jednom dođe na Spark.me uvek mu se vraća!

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели Vladimir Vulic (@vulicvladimir)

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 10.0/10 (2 votes cast)
VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 0 (from 0 votes)
Koristimo lepotu, 10.0 out of 10 based on 2 ratings
Share
Tagovi: , , ,

Ostavite komentar


 
milosdjajic.com © 2012 Miloš Đajić
Sajt pažljivo skrojio MWEB
vrati se na vrh