Miloš Đajić Blog
Boj se ovna, boj se govna, a kad ćeš živeti.. M. Selimović

Sačuvajmo Crno jezero

Kategorija: Advocacy, Lično ; Datum: 22. 03. 2019. ; Autor: Miloš Đajić

Juče je obeležen 21. mart svetski dan šuma. U školi su nam uvek govorili da su šume pluća naše planete i da ih moramo čuvati. Kad god poseku neko drvo ja se uvek setim čika Jove Zmaja njegovog

 „Gde god nađeš zgodna mesta, tu drvo posadi! A drvo je blagodarno pa će da nagradi“

Poslednjih nedelja, bar mi u Beogradu svesni smo koliko je svako drvo važno u borbi protiv zagađenog vazduha koji svakodnevno udišemo i naravno klimatskih promena. Neću se ovde baviti sečom stabala na Ušću, Kalemegdanu, Košutnjaku i Bečmenu, već su se baviti sečom šume u okolini Crnog jezera.

Pre neki dan videh, na društvenim mrežama, tužne slike posečenih stabala u okolini Crnog jezera. Prateći me znate koliko sam vezan za Durmitor. Od svog rođenja skoro da nije prošla ni jedna godina, a da nisam boravio bar nekoliko dana na Žabljaku u našoj maloj brvnari između Pitomina i Ivan Dola i u neposrednoj blizini Crnog jezera.

Rušitelji

Trenutno u mnogim zemljama Balkana na vlasti imamo ljude koji su pod direktnom kontrolom ili u sadejstvu sa onima koji imaju ogromne količine novca i ne prezaju da ga na račun uništavanja prirode uvećaju. Granice profita ne postoje i pred njima „padaju“ zaštićena područja, nacionalni parkovi, zelene površine u gradovima, izvorišta vode, obaloutvrde, drveće, reke, istorijski spomenici, atraktivne lokacije… Mnogobrojni su primeri takvih „spomenika“ uništavanja ambijantalnih celina i prirode: Beograd na vodi, Beo gondola, Beljarica (nova luka Beograd), Pančićev vrh, Savski nasip, mini hidrocentrale, marine … Povrh svega, takvi projekti devastacije prirode i životne sredine dobijaju priliku da koriste budžetska sredstva svih građanki i građana. Iz svega ovoga se vidi jasna sprega vlasti i ljudi koji žele da prisvoje najznačajjnije nacionalne prirodne resurse.

Uništavanje prirode

Da se vratimo Durmitoru. Pokušaji uništavanje ambijentalne celine Durmitora traju već više od decenije. Ovaj biser prirode pohlepni ljudi arče bez milosti ružeći ga zauvek. Prošle godine smo pokušali da spasemo od rušenja hotel Durmitor i zaustavimo usvajanje studije lokacije koja predviđa urbanizaciju (betonizaciju) dela opštine na samoj granici Nacionalnog parka. Ministarstvo zaštite životne sredine nas je odbilo i nije usvojilo naše primedbe koje su podnesene u Zakonskom roku. Hotel je srušen, predstavljen je neki potemkinov projekat tako da i dalje strepimo šta će se sve tu graditi. U slučaju hotela Durmitor profit i korupcija su pobedili prirodu, arhitekturu, kulturu, istoriju i odgovorno rukovođenje prirodnim resursima. Tada smo takođe upozoravali domaću i međunarodnu javnost da je Crno jezero ugroženo, pogotovo šuma oko samog jezera koja je pod drugim stepenom zaštite NP Durmitor.

Crno jezero

Durmitor je nadaleko poznat po svojih 18 gorskih očiju, 18 ledničkih jezera. Crno jezero je najdragocenije od svih njih, jer je najveće i predstavlja ambijentalnu celinu kakava se retko viđa na ovoj planeti. Žabljačani decenijama hrane svoju decu zahvaljujući njegovoj lepoti i atraktivnosti koja privlači turiste iz čitavog sveta.

Crno jezero leži u podnožju vrha Međed. Sastoji od dva manja jezera, Velikog i Malog jezera koja su povezana uskom jezerskom uzinom zvanom Struga, tako da predstavljaju dve zasebne vodene celine. Poslednjih godina zbog klimatskih promena i manjka vode često ta uzina presuši, pa imamo u stvari dva jezera.

Katun

Katun je restoran koji je osamdesetih godina podignut na obali jezera. Izgoreo je 2010. godine u nikad istraženom požaru. Pre neku godinu je započela je njegova obnova. Već tada su novi zakupci došli na ideju da grade apartmane iznad restorana. Neodgovornost prema šumi su pokazali sekući zdrava stabla koja su im kao zaklanjala vidik ka durmitorskom masivu. Na sreću aktivizmom turista i građana investitor je nateran da gradi u gabaritima prethodnog objekta tako da ta ideja o apartmanima nije prošla.

Zamislite sada kako bi tek izgledalo da u jednoj netaknutoj ambijentalnoj celini krenu da grade bungalove (planovi)? Gde bi odlazila kanalizacija i sve što stalni boravak ljudi sa sobom nosi? Već imamo primere sa Žabljaka da je kanalizacija završavala u Otoci koja izlazi iz samog jezera… Crna Gora je već svima poznata po devastaciji prirode zarad profita malobrojnih osoba usko povezanih sa vlašću. Postoji opravdan strah da će planirana gradnja ugroziti i onako već načetu ambijentalnu celinu i pejzaž Durmitora.

Naša borba

Ove nedelje je održana Javna rasprava “Izgradnja pješačke staze do Crnog jezera“ na kojoj se podigla velika buka zbog posečenih stabala na Crnom jezeru. Za razliku od prošle godine kada je rušen hotel očigledno je da su i Žabljačani i Žabljačanke shvatili da urbanizacijom Crnog jezera uništavaju svetski zaštićenu lepotu i uništavaju budućnost. Podsetiću da je 1980. UNESCO, uvažavajući svu raskoš prirodnih lepota i kulturnih vrednosti Durmitora i reke Tare uvrstio ih u Listu Svetskog prirodnog i kulturnog nasleđa.
Javna rasprava se ticala izgradnje novog puta i pešačke staze, provlačenja kanalizacije, vodovodne mreže, optičkog kabla, javne rasvete, rekonstrukciju drvenog mosta… jednom rečju urbanizacije koja će građane Crne Gore koštati samo u prvoj fazi 650.000 eura.

Iz saopštenja Opštine kao i reakcije DPS Kolašin vidi se da se radi o političkim igrama i manipulacijom javnosti. Za sada su podnete su krivične prijave protiv N.N. sekača stabala. Zatražen je referendum i zaprećeno da nijedna mašina od rampe na dalje neće proći i da će se o situacija informisati UNESCO.

Šta nam valja činiti?

Da bi sačuvali Crno jezero od devastacije moramo se svi mi koji volimo Durmitor i Žabljak aktivno uključiti. Samo tako možemo slediti pozitivne primere koji su u sličnim situacijama uspeli da pobede. Zato informišite ljude u svojoj okolini, zapratite stranicu na Facebooku Sačuvajmo Crno jezero, pišite predsedniku opštine, pišite direktorki UNESCO Mechtild Rössler, pratite i uključujte se u akcije koje će se u budućem periodu raditi.

Samo masovan pritisak može zaustaviti namere pohlepnih investitora i vlasti!

U petak 5. aprila je na Žabljaku održan sastanak na kom je obznanjeno da se plan povlači

Neki od linkova koji mogu koristiti za bolje razumevanje slučaja

Sin visokog funkcionera DPS

Otvoreno pismo građana i građanki Žabljaka premijeru Markoviću

Reflektor – TV debata

Klica aminovao seču stabala

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 10.0/10 (1 vote cast)
VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 0 (from 0 votes)
Sačuvajmo Crno jezero, 10.0 out of 10 based on 1 rating
Share
Tagovi: , , , ,

Ostavite komentar


 
milosdjajic.com © 2012 Miloš Đajić
Sajt pažljivo skrojio MWEB
vrati se na vrh